Današnja generacija pametnih satove je skoro svima poznata. Svakog dana izlaze novi, bolji, manji, jeftiniji i skuplji satovi. Sve su to redom poznate marke kao Samsung, Apple, Huawei, Garmin… Čak se i tvrtke koje prije nisu imale posla sa pametnim satovima bacaju u tu industriju.
Sve je to lijepo i tvrtke se natječu tko će napraviti bolji, ljepši i jeftiniji sat. No gdje je to sve počelo Kako su izgledali prvi pametni satovi? Mora da povijest toga nije toliko duga s obzirom da napredna tehnologija u malom kućištu ne može ići dalje od desetak godina u nazad. Barem sam ja tako mislio, ali sam krvio mislio.
Prije početka valja napomenuti kako ovo nije detaljni opis svih digitalnih i pametnih satova, već par ručnih satova koji su meni zanimljivi i koje sam istražio.
Sve je počelo sa digitalnim satovima. Prvi digitalni sat kojeg je napravila tvrtka Hamilton Watch Company godine 1972. zvao se Pulsar. Kako bi slikovito prikazao Pulsar je prvi sat u obliku kalkulatora koji je sličan jednom od onih Casio satova/kalkulatora. Sat je mogao prikazivati sate minute, sekunde, datum i dan u tjednu. Naravno mogao je i zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti i to sa decimalnom točkom. Zanimljiva stvar je bila što su gumbi sa brojkama bili toliko sitni da se nisu mogli stisnuti prstom, nego je uz sat u kutiji došla posebna olovka kojom bi se pritiskali sitni gumbi.
1978 godine poznata tvrtka Seiko preuzela je tvrtku Hamilton Watch Company i počela smišljati digitalne satove. U to doba bio je to novi koncept pa su te satove zvali računala u obliku ručnog sata. Što je zapravo točan naziv sa ono što slijedi.
“Data 2000 watch” prvo je takvo računalo u obliku ručnog sata. Uz sat u kutiji bi došla mala tipkovnica pomoću kojeg su se sat mogao programirati. U tom slučaju sat bi služio kao ekran na kojem bi se prikazivalo ono što se unosi na tipkovnici. Na ekranu sata koji je bio 19x24mm matrični ekran moglo se vidjeti vrijeme, datum i dan u tjednu. Zapravo moglo se vidjeti bilo što što se programiralo kao i igrati jednostavne igrice koje su došle uz sat.
U to vrijeme tvrtke koje su se natjecale u proizvodnji sve boljih satova bile su: Seiko, Casio, Motorola, Timex. Sve do jedne tvrtke koje i danas postoje no nisu dominantne u području pametnih satova. Kao da su ostale u polju analognih i digitalnih satova.
Borbe naprednih digitalnih satova nastavile su se još neko vrijeme. Sve dok 1998 godine Steve Mann nije predstavio prvi pametni sat temeljen na Linux operativnom sustavu.
Zašto sam sad napisao pametni sad umjesto digitalni sat. Jer je po mome mišljenju ovdje granica gdje je jedan izum prešao iz jednog u drugo. Nažalost iz nekog razloga ne mogu pronaći koje točno funkcije taj sat posjeduje, jer je bio jedan jedini prototip. No u prezentaciji koju je Steve Mann predstavio je da sat ima kameru i moguće je obavljati video poziv sa nekime tko je na računalu samo preko sata. Moguće je bilo slati slike i video zapise na kratke udaljenosti. Teško je pronaći više informacija o tom prototipu.
Upravo taj sat je postavio temelje za današnje pametne satove. Većina operativnih sustava na novim satovima je bazirana na linuxu kao npr. Apple i Samsung. Nakon prvog pametnog sata sa Linux operativnim sustavom kreču pravi pametni satovi po današnjim standardima Satovi bi bili povezani sa mobitelom i prikazivali dolazne pozive i poruke. Kao nastavak mobitela, što je i danas slučaj.
Kada bi išli istraživati dalje mogli bi objasniti puno stvari o današnjim pametnim satovima samo po pogreškama koje su napravili ti stari satovi. Primjer jedne je Sony Ericsson i Fossils suradnja da naprave “MBW-100” pametni sat koji se mogao spojiti samo sa Sony Ericsson mobitelima. Sat nikad nije stekao popularnost vjerojatno zbog tog razloga.
Ovaj kratki članak nije ni u kojem slučaju detaljni opis prošlosti pametnih satova, već jedno malo generalno istraživanje u tu temu. Pemetni satovi su trenutno popularniji nego ikad. Nikad nisu bili jeftiniji i učinkovitiji no sad. Bit će zanimljivo gledati koje sve funkcije i koliku bateriju mogu nagurati u to malo kućište sata.