Nedavni članak iz Večernjeg lista me potaknuo na malo istraživanje. Članak kaže kraj Nuklearne elektrane Krško napravljeno je novo suho skladište za istrošeno nuklearno gorivo. Projekt izgradnje stajao je pozamašnih 100 milijuna eura. No vrijedilo je, jer je sada moguće odlagati oslabjelo nuklearno gorivo u suhom skladištu koje se hladi potpuno pasivno, bez trošenja struje i vode. Za razliku od dosadašnjeg bazena za odlaganje koji je morao imati konstantnu aparaturu za protok vode. Bazen će se i dalje koristiti za tek odbačeno gorivo, a ostalo se premješta u novo suho skladište.
Zanimljivo je da gorivo koje se smije premjestiti u suho skladište mora čekati u bazenu za odlaganje punih pet godina kako bi bilo dovoljno slabo da se premjesti u suho skladište. Posao premještanja goriva u suho skladište potrebno je izvesti bez da se ugroze ljudi koji taj posao izvode. Tu dolaze posebni strojevi napravljeni za tu operaciju. Valja napomenuti da je sama zgrada koštala 10 milijuna eura, dok su strojevi i zaštita upotpunili cijenu na svojih 100 milijuna eura.
Hina multimedija na svom YouTube kanalu je objavila dva videozapisa koja ilustriraju postupak premještanja istrošenog nuklearnog goriva:
https://www.youtube.com/watch?v=zPs1EMpu1TY
https://www.youtube.com/watch?v=CKeKioppqyM&t=1s
Pred kraj se spominje kako je riješen problem nuklearnog otpada te će gorivo ostati u skladištu sve dok se države vlasnice ne dogovore oko zbrinjavanja otpada na nekoj drugoj lokaciji. Kako kažu ta lokacija neće biti Trgovska gora. Tamo će se odlagati samo nisko i srednje radioaktivni nuklearni otpad.
Na posljetku mi se javilo par pitanja:
1. kako to nuklearno gorivo izgleda?
2. koliko dugo se ono mora čuvati?
3. što je to nisko i srednje radioaktivni otpad?
U vezi nuklearnog goriva pokušat ću izbjeći pisanje o kemijskim događajima prilikom stvaranja nuklearnog goriva, jer sam to tek pročitao i to nije moje područje zanimanja. Osnovna sirovina za nuklearno gorivo je uranij. Dobiva se iz ruda kao što su uranit i karnotit. Ta se ruda obrađuje na razne načine kako bi postalo pravo nuklearno gorivo.
Na kraju procesa to nuklearno gorivo izgleda kao mali valjci. Dimenzije su otprilike 1cm širok i 1cm dugačak oblik valjka. Još dok gorivo nije radioaktivno gorivo se slaže jedan na drugog u gorive šipke koje su zatim uronjene u bodu, odnosno reaktor. To gorivo će u reaktoru biti sljedećih 18 mjeseci, ako je u pitanju NE Krško. Za to vrijeme bit će proizvedeno otprilike 8,500,000 MWh električne energije neto. Nakon čega je potrebno negdje odložiti to gorivo koje više nije pogodno za upotrebu. Problem je što se ne smije ostaviti bilo gdje, jer je gorivo radioaktivno tisućama godina nakon. Zatim slijedi proces skladištenja koji sam objasnio u gornjem dijelu.
Pod nisko i srednje radioaktivni otpad spada: zaštitna oprema, talog od radioaktivne vode, pepeo spaljenog otpada, filtarski ulošci… Sav taj otpad je potrebno odložiti na sigurno i osamljeno mjesto. Naći takvo mjesto je naravno problem. Pogotovo ako tog otpada ima puno. Tu dolaze načini smanjivanja volumena radioaktivnog otpada.
Spaljivanje suhog i čvrstog radioaktivnog otpada se radi u posebnoj za to namijenjenoj spalionici.Takva ne postoji u Hrvatskoj niti Sloveniji, pa se otpad iz NE Krško spaljivao u Studsvik Radwaste AB iz Nyköpinga u Švedskoj. Bačve sa pepelom koji je puno manjeg volumena su vraćene natrag u NE Krško.
Postoji i metoda superkompaktiranja posebnih bačvi. Kako bi što više otpada stalo u bačvu koristi se visokotlačna preša kojom se u bačve pakira nisko i srednje radioaktivni otpad.
Iz priloženog se vidi da se ulaže veliki trud da se nuklearni otpad smanji što je više moguće, kako bi što manje ugrozio prirodu. Uz to veoma je teško pronaći mjesto gdje da se odloži nuklearni otpad. To veće postaje veoma kompleksno političko pitanje.
Time bih završio ovo proučavanje nuklearnog otpada. Tema nuklearne elektrane čini se veoma kompleksnom. Kad zapravo to i je. No unatoč tome moguće je savladati osnovne koncepte procesa, a ako netko želi dublje proučiti o temi. Na službenoj stranici Nuklearne elektrane Krško lijepo je objašnjena tema u više detalja.
https://www.nek.si/hr/
https://hr.wikipedia.org/wiki/Radioaktivni_otpad